Trenutno pregledavate Vodič kroz burnout

Vodič kroz burnout

Danas na internetu imamo priliku čitati razne savjete o tome kako biti produktivan, te kako što efikasnije iskoristiti svoje vrijeme. Čitajući te savjete, često se osjećamo kao da ne radimo dovoljno na ostvarivanju svojih snova. Implementiramo razne savjete, u želji za napretkom, da zbog toga zanemarujemo odmor, misleći da je ‘gubitak vremena’.

To sve funkcionira odlično neko vrijeme. Osjetimo nalet adrenalina kada vidimo da su naše XXL liste prekrižene, te pravimo još veće, jer na internetu gledamo kako svi rade mnogo više i mnogo bolje. Nakon nekog vremena, nađemo se u stanju mentalne i fizičke iscrpljenosti. Što se događa? Gdje je nestao taj nalet adrenalina?

Psiholog Herbert Freudenberger je sedamdesetih godina prošlog stoljeća skovao termin ‘burnout’, što u prijevodu znači sagorijevanje. Burnout označava stanje mentalne, emocionalne i fizičke iscrpljenosti, do koje dovodi dugotrajan i intenzivan stres. Često se zamijeni sa običnim umorom. Međutim, burnout, za razliku od umora, ne nestaje nakon par noći dobrog sna. Štoviše, ukoliko se ne prepozna i ne liječi, može dovesti do ozbiljnih fizičkih i psihičkih bolesti, poput depresije, srčanih oboljenja, kao i dijabetesa.

Tko je podložan burnout-u?

Svatko tko je konstantno izložen visokoj razini stresa, može iskusiti burnout. Njemu su najpodložniji doktori, medicinske sestre i tehničari, kao i studenti medicine. Istraživanja pokazuju da je najveća stopa burnout-a, zabilježena među studentima medicine na prvoj godini.

Koji su znaci burnout-a?

  • Primijetiš manjak energije u skorijem periodu.
  • Izoliraš se od porodice i prijatelja.
  • Imaš problema sa koncentriranjem.
  • Nemaš motivacije.
  • Preplavljen/a si emocijama.
  • Ne možeš zaspati, niti se odmoriti.
  • Sitnice te izbace iz takta.
  • Fizički se razbolijevaš češće nego inače.
  • Ne uživaš više u stvarima koje su te nekada radovale i ispunjavale.

Koje su faze burnout-a?

  • Faza medenog mjeseca: učenje i rad te ispunjavaju. Dobri rezultati i ambicija te tjeraju da radiš napornije.
  • Faza zanemarivanja vlastitih potreba: počinješ žrtvovati san, te ne vodiš računa o tjelovježbi i zdravoj prehrani.
  • Faza izolacije: druženje sa obitelji i prijateljima ti postaje teret, umjesto užitak. Sve češće odbijaš pozive za zajedničke aktivnosti.
  • Faza razočarenja: upadaš u začarani krug, stalno si umoran/na i nervozan/na, počinješ se prejedati ili odbijaš jesti. Primijetiš čak i agresivnost kod sebe.
  • Faza unutarnje praznine ili anksioznosti: razmišljaš o tome kako više nemaš kontrolu nad svojim životom, posebno si razočaran/na u svoja akademska dostignuća. 
  • Mentalni i/ili fizički kolaps: počinješ se osjećati bespomoćno. Misliš kako si nesposoban/na napraviti bilo kakvu promjenu u svome životu. Neophodna je stručna pomoć. 

Kako se oporaviti od burnout-a, a ujedno i spriječiti mogući sljedeći val?

  • Pronađi izvor nezadovoljstva: smatraš da nemaš dovoljno vremena za ispunjavanje školskih obveza? Misliš da je silabus rigorozan? Frustriraju te odnosi sa određenim osobama? Sve ispiši na papir.
  • Identificiraj promjene koje moraš napraviti: gledajući u papir sa napisanim nezadovoljstvima, moguće je da ćeš odmah prepoznati način kako da si olakšaš. Preuzeo/la si neku izvannastavnu aktivnost na sebe ili više njih u želji da nadopuniš svoja znanja i vještine, ali gledajući u silabus shvataš da ćeš morati žrtvovati štošta kako bi sve bilo završeno. Porazgovaraj sa nadređenima iz vannastavnih aktivnosti. Možda možeš prolongirati deadline, podijeliti zadatke sa kolegom? Ukoliko to nije moguće, odustani od sudjelovanja u projektu, bez grižnje savjesti. Mentalno zdravlje je najvažnije!
  • Razgovaraj sa osobama kojima vjeruješ: ovo će ti pomoći da se riješiš osjećaja samoće. Obitelj, prijatelji ili partner ti mogu pomoći u brainstormingu rješenja. Nekima je teško otvoriti se i razgovarati o teškoćama kroz koje prolaze, misleći da će ih drugi vidjeti kao nekompetentne ili čak i lijene. Tada treba imati na umu da je teže nositi se sa burnout-om u samoći. Također, nikad ne znaš je li je netko u tvojoj blizini već iskusio takvo nešto, ali se sramio o tome razgovarati. Ta osoba možda ima super savjete, koji bi ti sigurno pomogli, a i ostalima bi poslužio/la kao primjer da nije sramotno pričati o teškoćama na koje se može naići.
  • Postavi granice: burnout te navodi da misliš da si nemoćan/na. Možda nisi imao/la kontrolu nad situacijama koje su te dovele do burnouta, ali sigurno imaš moć da preuzmeš kontrolu nad svojim životom i da ponovno napuniš svoje baterije! Nauči prioritizirati i delegirati. Nauči se prepoznati kada je vrijeme za pauzu. Često se zapitaj imaš li zaista vremena i energije za određene zadatke. U suštini, nauči se reći ‘Ne’, kako bi sačuvao/la dragocjeno vrijeme.
  • Obrati pažnju na svoje potrebe: izdvoji vrijeme za kvalitetan san – za nekoga je to osam sati, a za nekoga i više. Osluškuj svoj organizam. U raspored uvrsti i druženje sa obitelji i prijateljima. Potrudi se uvrstiti neku fizičku aktivnost svaki dan. Možeš izaći u kratku šetnju, raditi vježbe ili jogu uz zanimljiva videa na YouTubeu. Pij dovoljno tekućine i pokušaj se hraniti što zdravije. Postoji tisuću recepata online za jednostavna i zdrava jela. Isprobaj ih, što da ne! Ukoliko već nisi, daj šansu meditaciji. Postoje istraživanja koja pokazuju značajne benefite meditacije za koncentraciju.
  • Prisjeti se svega što te usrećuje: nekada si bio dobar/ra u sviranju, slikanju, učenju nekog stranog jezika? Uvrsti vrijeme za to u svoj raspored. Čak i jedan sat tjedno će imati ogroman utjecaj na tvoje samopouzdanje! Također, možeš uvrstiti i čitanje barem 20 minuta pred spavanje ili kad ti odgovara. Možda ti više odgovaraju audioknjige? Odlično, dok pereš suđe ili obavljaš neki drugi kućanski posao, možeš se opustiti uz dobru knjigu (dosta ih ima i na YouTubeu).
  • Obrati se psihologu: suočavanje sa burnout-om nije jednostavno, pogotovo kad ti je već zadao značajan udarac. Psiholog, ili druga stručna osoba, će ti pomoći identificirati uzrok i istražiti moguće mehanizme nošenja sa izazovima. Ukoliko si možda već pomišljao/la na ozljeđivanje sebe, obavezno porazgovaraj sa stručnom osobom.

Reprogramiranje sebe nakon doživljenog burnout-a može biti dugotrajan i izazovan proces, ali samim time što si izabrao/la da se suočiš sa tim, već si napravio/la prvi korak. Samo nastavi dalje i zapamti da nisi sam/a!

Sretno!

Odgovori