O temeljima neuroznanosti EduHub je već pisao, a ovim putem vam donosim priručnik za neuroanatomske vježbe krojen po ishodima učenja i iskustvima prijašnjih generacija.
Temelji neuroznanosti kao pretklinički predmet na medicinskom fakultetu i sama neuroznanost kao znanstvena disciplina prožete su interdisciplinarnim pristupom i integriranjem elemenata raznih bazičnih znanosti u jednu cjelinu koja opisuje ustroj i funkciju živčanog sustava.
Jedinstveni pretklinički predmet
Opisano svojstvo discipline neuroznanosti zaslužno je za činjenicu da predmet Temelji neuroznanosti u sebi obuhvaća razne aspekte predmeta s kojima smo se kao studenti dosad susreli i s onima koji tek slijede, od anatomije, preko fiziologije, do patologije i patofiziologije poremećaja živčanog sustava.
Ta činjenica čini Temelje neuroznanosti jedinstvenim predmetom kroz cijeli period pretklinike, pružajući jedinstveno iskustvo i izazove koje ni jedan drugi predmet ovog akademskog perioda ne replicira, upravo zbog funkcionalne integriranosti raznih medicinskih i znanstvenih disciplina. Sve navedeno daje ovom predmetu mogućnost da pruži prvi stvarni uvid u sklapanje pretkliničkih znanja u jednu funkcionalnu i smislenu kliničku sliku, no put do ostvarivanja toga nerijetko zna biti zbunjujuć i konceptualno izazovan.
Koncept predmeta Temelji neuroznanosti
Sam predmet je koncipiran tako da se službena literatura i kurikulum održavanja seminara, vježbi i predavanja međusobno prate, tako što se prvotno pokriju osnovni neuroanatomski koncepti kroz vježbe u prosekturi, paralelno s osnovnim elektrofiziološkim konceptima u vidu funkcioniranja neurona na staničnoj razini.
Ti se koncepti zatim sklapaju u složenu sliku funkcionalne neuronske mreže koja je zaslužna za funkcionalnost središnjeg živčanog sustava. Tek nakon otkrivanja neuroanatomije i usustavljivanja uvodnih fizioloških koncepata na staničnoj razini, prelazi se na seminare koji pokrivaju funkcije prijenosa različitih osjetnih modaliteta, motoričkih puteva i integracijskih središta te središta više kognicije i emocija.
Službena literatura
Službena literatura za ovaj predmet je udžbenik „Temelji neuroznanosti“ izdan 1997. godine, čiji su autori profesor Miloš Judaš i profesor Ivica Kostović, koji su podredili život otkrivanju tajni živčanog sustava i stavljanju HIIM- a i Republike Hrvatske na svjetsku kartu znanosti. „Temelji neuroznanosti“ kao udžbenik jedan je složen, integriran i, za novopečenog studenta druge godine koji nije upoznat s temom određenog poglavlja, zahtjevan za čitanje i realiziranje njegovog punog potencijala.
Za ostvarivanje tog potencijala znanja sadržanog u njemu, lakše je prvo se uhodati i stupnjevano doći do sposobnosti lakog baratanja s takvim opsežnim znanstvenim stilom pisanja. Upravo je s tom misli napisan ovaj priručnik, koji služi kao odskočna daska i svojevrsni kostur koji pokriva sve teme relevantne za turnus predmeta Temelja neuroznanosti napisane u jednom lakšem, više laičkom stilu na kojeg nadograđujete podatke iz povezanih izvora za učenje.
Priručnik za neuroanatomske vježbe
Orijentir za pisanje ovog priručnika tematske su cjeline koje obrađujete na neuroanatomskim vježbama u prosekturi HIIM-a (za vrijeme pisanja predgovora i priručnika to su vježbe VA2, VA7, VA8 i VA9) i preko struktura opisanih kroz te vježbe pokrivaju se njihove funkcionalne i razvojne podloge koje povezuju sve nabrojano u jednu smislenu cjelinu koja se lakše pamti.
Primarni cilj je da ovaj priručnik posluži za spremanje neuroanatomskih vježbi i kratki usmeni ispit koji slijedi nakon svakog termina u prosekturi, no ona važnija uloga sadržana je u tome što omogućava pregledno i smisleno povezivanje opisanih struktura s njihovom funkcionalnošću u djelovanju centralnog živčanog sustava.
Handouti
Prvotno se ovaj priručnik nalazio u formatu svojevrsnih handouta koji su bili objavljivani i uručeni studentima za potrebe demonstracijskih vježbi, i ti isti handouti bili su prožeti referencama na različite relevantne izvore za učenje koji služe kao idući korak potreban za istinsko razumijevanje štiva službene literature.
Izvori za učenje
Ti izvori za učenje su sljedeći: Bilješke s predavanja, „stara“ skripta i roza skripta. Bilješke s predavanja zapravo su natuknice iz udžbenika „Temelji neuroznanosti“, koje je student/ica medicine pod pseudonimom Pozitron sad već davne 2007. napisao/la tako što je prateći svako predavanje, vježbu i seminar sastavio/la svaki spomenuti podatak za vrijeme svog turnusa, stvarajući time savršen prijelazni tekst za razumijevanje službene literature.
„Stara“ i roza skripta kratke su, pregledne skripte koje su odlični tekstovi za učenje raznih dijelova neuroznanosti, primarno izlistanog ustroja skupina različitih neurotransmiterskih sustava i malog mozga.
Postoji i odličan vizualni izvor za učenje u vidu Neurology playliste Ninja Nerda, koja pokriva gotovo sva područja neuroznanosti od važnosti za drugu godinu kurikuluma medicinskog fakulteta. Link za Bilješke s predavanja i „staru“ skriptu nalazi se na Google Drive folderu studentske udruge MEFZG-a, dok se Neurology playlista Ninja Nerd-a nalazi na YouTubeu.
Struktura i format priručnika
Važno je naglasiti da je ovaj priručnik rađen na temelju objedinjenih iskustava i različitih pitanja koja su se našla na nekom obliku ispita, bilo pismenom, usmenom ili praktičnom dijelu u prosekturi. Svaki boldani izraz na koji naiđete s razlogom je tu i s razlogom je stavljen naglasak baš na isti, jer je od ključne važnosti za neki aspekt ispita. Ishodi učenja za pismeni i usmeni dio ispita drugačiji su u odnosu na praktični gdje voditelj vježbe ispituje strukture relevantne na preparatima.
Na neuroanatomskim vježbama (praktičnom dijelu) očekuje se detaljno poznavanje anatomije i elementarno poznavanje funkcije, dok se za pismenog i usmenog ispita neki detaljni topografski biljezi ne javljaju, no ovdje je nužno jako kvalitetno poznavati funkciju i razvojnu podlogu struktura obrađenih na vježbama. Strukture od interesa za praktični dio predmeta su u tekstualnim dijelovima poglavlja podcrtane i kod presjeka te anatomskih modela naglašene u opisu priloženih slika.
Savjeti i upute za učenje temelja neuroznanosti
Ukoliko redovito preskačete predgovore, važno je rekapitulirati sljedeće: nemojte podcijeniti službenu literaturu i upoznajte se adekvatno s temom i smislom teme poglavlja kojeg ćete obrađivati, pročitajte prvo priručnik u cijelosti, shvatite podlogu teme i zatim proučite udžbenik u kombinaciji s „Bilješkama s predavanja“, kako biste optimizirali učenje i dugoročno zapamtili relevantne teme ovog predmeta.
U priručniku su ciljano iscrpno, ali na razumljiv način, pokrivene teme koje studentima povodom obrade službene literature zadaju poteškoće (mali mozak i funkcionalna anatomija, spinalni šok i manifestacije rigidnosti, opioidni sustav, limbički sustav i središnji limbički kontinuum, ustroj i funkcija primarne i sekundarne vidne kore…) i svi naglašeni pojmovi redovna su pitanja na nekom vidu ispita. Podcrtane su one strukture koje morate znati prepoznati ili imenovati na neuroanatomskim vježbama.
Zahvale 🙂
Posebno bih se zahvalio kolegici Luciji Dumančić na iscrpnom lektoriranju, strpljenju s kaotičnim rasporedom pisanja i poticaju te finoj klopi koja mi je dala podlogu da priručnik završim u razumno vrijeme, i kolegi Franu Dumančiću na uvodu u stilsku obradu samostalnog štiva, znanstvenoj recenziji teksta priručnika i inspiraciji za bezuvjetni angažman i dizanje standarda.
Također se zahvaljujem dr. sc. Dinku Smiloviću i Emi Bokulić, dr. med. na pruženoj prilici za sudjelovanje u demonstracijskim vježbama, ukazanom strpljenju i odlično odrađenom poslu kad sam i sam bio student druge godine, te cijeloj generaciji demonstratora na predmetu Temelji neuroznanosti u akademskoj godini 2023./2024., koji su mi ovo iskustvo obilježili ugodnom, kolegijalnom i uzbudljivom atmosferom.
Link za preuzimanje Priručnika
Priručnik za neuroanatomske vježbe možete preuzeti klikom na ovaj link.
Dorian Dulčić