Temelji neuroznanosti su predmet u kojem se upoznaje organizacija živčanog sustava te napokon shvaćamo sve ono što nam je bilo pod upitnikom tijekom nastave anatomije.
Općenito o predmetu
Kolegij se sluša po turnusima, odnosno jedna polovina generacije sluša predmet od 9. mjeseca, a druga polovina od 11. mjeseca. Prvih mjesec dana obrađuju se osnovne teme potrebne za razumijevanje ključnih nastavnih jedinica ovog kolegija, pa se studenti nerijetko pronađu u stisci s vremenom učeći one najvažnije lekcije. Odmah na početku važno je znati s kojom količinom gradiva raspolažete te da ćete nakon prvih mjesec dana biti iznenađeni u koliko se malo vremena očekuje da naučite baš one najbitinije teme poput motoričkih putova, osjeta itd. Ukoliko je to moguće, što prije započnite s učenjem tog dijela gradiva kako bi vam kasnije bilo lakše pratiti nastavu.
Literatura i resursi
Službena literatura se može pronaći na web stranici HIIM-a. Radi se o knjizi poznatoj kao Judaš, ima 400-injak stranica i 44 poglavlja. Bitno ju je proći nekoliko puta da bi se gradivo shvatilo i utvrdilo.
Odličan dodatak literaturi su videi Ninja Nerda na YouTube-u koji pomoću vrlo kvalitetnih objašnjenja i ilustracija studentima približavaju gradivo. Taj savjet sam dobila od mnogih studenata, a možete ga pronaći i u pisanom obliku u EduHub aplikaciji pod iskustvima s druge godine.
Sljedeća web stranica koja mi je puno pomogla jest UBC Neuroanatomy. Radi se o projektu Fakulteta britanske Kolumbije u Vancouveru u Kanadi. S ciljem da studentima pobliže objasni kompleksne teme, napavili su 3D modele struktura, interaktivne module, poprečne presjeke, MRI snimke te video lekcije (dostupne na UBC Medicine – Educational Media YouTube kanalu). Osobno smatram da su mi navedene online stranice zaista pomogle u savladavanju gradiva jer sama službena literatura nije dovoljna bez neuroanatomskih atlasa, 3D prikaza itd.
Weighert preparati su slike poprečnih presjeka određenih dijelova živčanog sustava bojanih posebnim tvarima, a o tome ćete više učiti na početku samog turnusa. Sastvani su dio usmenog ispita na kojima je potrebno prepoznati označene strukture. Na samom početku usmenog ispita student dobije jedan Weighrt preparat na kojemu imenuje svaku označenu strukturu, a zatim se tema usmenog ispita vrti oko pojmova povezanih sa samim strukturama na preparatu. PDF dokument je dostupan na LMS-u i web stranici HIIM-a.
Što se atlasa tiče, najviše sam koristila Netterov neuroanatomski atlas, upravo zbog vrlo preciznih i detaljnih ilustracija. Postoji i Fotografski atlas neuroanatomije (Deller, Sebesteny). Podijelnjen je u cjeline, a uz slike postoji tekst koji daje dobar uvod u gradivo. Dostupan je u prodaji u Medicinskoj nakladi ili u resursima u EduHub aplikaciji (kao i Netterov neuroanatomski atlas).
Skripte… Ono što mogu sa sigurnošću potvrditi jest da učenje iz same skripte nije dovoljno. Može se koristiti kao podsjetnik prije nastave, ispita ili slično. Pisana je od strane studenata pa kao u svakoj drugoj skripti treba provjeriti točnost informacija. Osobno sam je koristila prije usmenog ispita s obzirom da nisam imala mnogo vremena na raspolaganju. Dopunjavala sam je dodatnim informacijama i objašnjenjima koje sam smatrala bitnima. Dostupna je u resursima u EduHub aplikaciji.
Alati tijekom učenja
Tijekom kolegija isprobala sam više alata pomoću kojih bih što bolje utvrdila gradivo. Jedan od njih bile su flash-kartice na koje
sam ispisivala bitne pojmove tijekom čitanja teksta. Bilo bi idealno kad bi se flash-kartice prolazile, tj. ponavljale navečer isti dan nakon odrađenog dijela gradiva ili jutro nakon. U praksi naravno nije dostupno toliko vremena, uz učenje postoje nastava i ostale obaveze, pa kao ideju možete isprobati prolaziti flash-kartice u tranzitu ili kad pronađete rupu u rasporedu. Pitate se koje su flash-kartice
bolje, one na papiru ili digitalne? Digitalne flash-kartice omogućuju bolju organiziranost te su uvijek dostupne, bilo na mobilnom uređaju ili računalu. Ipak, radi se o osobnoj preferenciji pa odluka ostaje na vama.
Predočavanje većeg broja informacija na jednom mjestu može se postići povezivanjem istih u golemu mrežu informacija, umnu mapu, koja se kroji pomoću novostečenog znanja. Pisanje umnih mapa neposredno nakon čitanja lekcije doprinosi posljedično-uzročnom povezivanju informacija i lakšem svladavanju apstraktnih pojmova. Osobno sam ih dosta koristila, no moj savjet je da se više usredotočite na ono što pišete nego kako će umna mapa u konačnici izgledati. Često se mnogi pronađemo u situaciji da smo napisali oku ugodne i lijepe bilješke, a o čemu smo pisali nemamo pojma. Na greškama se uči 🙂
Ponavljanje, ponavljanje i ponavljanje najbolji je savjet koji ćete ikad dobiti. Najbolji je način pomoću kojih će vam gradivo prijeći u dugoročno pamćenje. Ponavljanje u parovima je po meni najzabavniji dio procesa učenja u kojemu se međusobno studenti ispituju i nadopunjuju. Različit pogled na isti pojam može umnogome doprinijeti dubinskom shvaćanju teme.
Predispitna groznica
Last minute pripreme za ispit su stresne, zato ovdje možete pronaći nekoliko savjeta koji mogu pomoći u svladavanju predispitne groznice.
1. Naspavajte se. Dakako može izgledati kao da za takvo što nemate vremena, no za uspješan ishod bilo ispita ili bilo kojeg drugog bitnog događaja, važno je odspavati dovoljan broj sati kako bi organizam bio što odmorniji i spremniji na stresan događaj.
2. Nemojte učiti novo gradivo neposredno prije ispita. Učenje novih informacija ne koristi ničemu, osim što povećava mogućnost da će vam se pomiješati sve ono što ste već naučili. Zato prihvatite situaciju i raspolažite s onim što ste mukotrpno proučavali i učili prethodna 2 mjeseca, koliko traje kolegij temelja neuroznanosti.
3.Ponavljajte. Umjesto da se dovodite do ludila u iščekivanju ispita, ponavljajte već naučeno, no bitno je dati si odmora nekoliko sati prije ispita kako biste bili bistri i svježi za nove radne pobjede.
Za više informacija o studiju medicine i pripremama za prijemni ispit možete posjetiti naš blog na EduHubu i na instagram profilu @a.medstudents.blog