Vodič za brucoše na MEFZg-u. Kako proći 1. godinu?

Autorica ovog teksta je studentica pod pseudonimom Stanica

Medicinska kemija i biokemija (MKBK 1)

Kemija, točnije MKBK 1, je uz anatomiju, vrlo zahtjevan predmet prve godine. Ima veze s gradivom srednje škole, no ide se u puno veće detalje i posvećuje pažnju onome što je u srednjoj uvijek bilo “za one koji žele znati više”, a sada ti to treba i za dvojku.

Vjerojatno ste već čuli puno priča o katedri, o usmenim ispitima i komisiji, ali evo iz iskustva (koja još uvijek nadograđujemo na MKBK 2), mogu sa sigurnošću reći da se prepričava malen broj slučajeva pa se stekne dojam da je svaki profesor koma, da svi ruše bez razloga i da moraš imati doktorat iz kemije da položiš MKBK 1. Egomanijakalnih profesora uvijek ima, puno njih su zapravo kemičari, a ne doktori, pa onda od nas očekuju jednak žar i angažman oko kemije, a velika većina ju samo želi položiti.

Moje loše iskustvo s kemijom – ljetni rokovi

Kao netko kome kemija realno nikada nije baš išla (a u srednjoj ipak nekako imala 4 ili 5 svake godine), zaostatak se definitivno osjetio. Radila sam ju čim je krenula, a na kraju ipak nije bilo dovoljno – pala sam treći od tri kolokvija, za 1 bod da nadodam, i morala na pismeni ispit. Gle nesreće, pala i njega – i to opet za jedan glupi bod.

Idući rok sam preskočila i fokusirala se na anatomiju (i položila ju s četvorkom), a onda na zadnjem ljetnom roku opet izašla na kemiju. Pismeni sam ne samo položila, već i ostvarila vrlo dobar rezultat (ali nema ocjena iz pismenog, samo postotak). Dva dana poslije bio je usmeni. Bila sam kod prof. Musije i stvarno je bila predivna.

Podijelila nam je svima set pitanja (točnije izvlačili smo set), dala vremena za koncept, pa čak i ekstra vrijeme ako nam je trebalo i onda krenula ispitivati. Nažalost, ja sam tih par dana između pismenog i usmenog bila potpuno pregorena i nisam se mogla natjerati barem skriptu (Nine Vučković) pročitati, a kamoli nešto detaljnije.

Isprva me prof. nije htjela ni pitati za manje od ocjene četiri, ali sam ja rekla da bih bila zadovoljna i s dvojkom, samo da se sve završi. Profesorica se stvarno trudila bilo što u kontekstu izvučenih pitanja izvući iz mene, ali stvarno nisam znala dovoljno. Dogodilo mi se ono (gotovo) najgore – ostalo mi je nešto za jesen. Bye bye ljeto, muka se nastavlja. E pa, nije bilo baš skroz tako…

Moje dobro (odlično!) iskustvo s kemijom – jesenski rok

Prva dva tjedna nakon tog nesretnog usmenog nisam ni taknula kemiju jer sam bila na putu. 2.8. sam ponovo počela učiti za usmeni, a već nakon prvog tjedna mi je čak postalo i zabavno. Da, dobro ste to pročitali, zabavno. Zaključila sam da sam potpuno prolupala.

No dobro, prvi jesenski rok je bio 2.9. i usmeni odmah taj dan. Dobila sam prof. Potočki. Kolegice i ja smo svaka izvlačile po jedno pitanje iz triju različitih kuverti. Koncept, malo vremena, sve kao i prošli put. Međutim – ovaj put su mi pitanja bila savršena! Da sam si sama mogla birati pitanja, ova bih odabrala.

Slučajno sam sjedila najbliže prof., a možda i prva bila gotova s konceptom pa me prvu i krenula ispitivati. Nije mi ni postavljala puno potpitanja, a svako toliko bi mi se ubacivala u riječ pokušavajući nešto pitati, ne znajući da i sama taman dolazim do tog dijela. Kad se to (dovršavanje istih rečenica) ponovilo par puta, samo sam se malo nasmiješila, ali je ona i dalje imala mrtav-hladan pogled. Kažem si – dobro, malo čudno, ali idem ja dalje pričati svoju priču. Na kraju nisam znala samo jednu jedinu stvar (koja nije ni bila na karticama, nego je ovako usput pitala). Rekla mi je da se sad dvoumi – a ja si mislim “Bože, pa neće me sad valjda srušiti?!” i onda progovori – “Želim vam dati 5, ali niste mi znali [kemija bla bla]”.

Ako zanemarim to, ovo je bilo za čistu peticu. Kolegice [obraćajući se kolegicama s kojima sam odgovarala], da joj zanemarimo to?” na što su kolegice, naravno, entuzijastično kimnule.

Tako sam ja nakon tjedana i tjedana rada konačno došla na svoje – položena, i to s peticom, kemija!! Ne moram ni reći da nisam uspjela sakriti suze radosnice 🙂 obzirom da sam bila prva, rekla mi je da mogu otići, ali da druge dvije kolegice moraju ostati do kraja kao svjedokinje. Bila sam gotova za skoro točno pola sata, dok znam da su neki kolege bili na usmenom ispitu iz kemije i po nekoliko sati!

Moji savjeti za MKBK 1

Sve u svemu, moj najveći savjet za ovaj kolegij je pratiti od početka i ne odustajati! Stvarno nikad ne znaš što će te ili tko potrefiti na ispitu ili kada će ti nešto konačno kliknuti. Npr., u prvom čitanju gradiva nećeš imati pojma što se događa, ali nema veze – samo nastavi i obećajem ti da će ti sjesti 🙂

Važan P.S. – IZLAZI NA ROKOVE! Osiguraj si komisiju (mogućnost usmenog ispita bez obzira na nepoložen pismeni) tako da paziš da izađeš na sva četiri roka na koje možeš izaći (od pet termina). Četvrti rok ti je onda taj komisijski na kojem pristupaš usmenom ispitu čak i ako nemaš položen pismeni.

Samo hrabro i ne dajte se pokolebati!

Autorica ovog teksta je studentica Dora

Anatomija

Anatomija je takozvani strah i trepet prve godine medicine te ujedno predmet koji nosi najviše ECTS bodova. Kao takav je obavezan za položiti kako bi se mogla upisati viša godina studija.

U sljedećem tekstu pokušat ćemo na najbolji mogući način razjasniti sve nedoumice i potencijalne strahove u vezi anatomije.

Opći ustroj predmeta

bitni sinonimi: kolokvij/djelomični pisani ispit

Anatomija je dvosemestralni kolegij što znači da ćete ga slušati kroz cijelu godinu. Sam predmet je u smislu nastave podijeljen na nekoliko oblika nastave i to: Vježbe, Seminari, Demonstracijske vježbe te Predavanja. O svakom od ovih oblika nastave ćemo detaljnije u nastavku.

Naravno, kao i svaki predmet, anatomija ima provjere znanja u pismenom i usmenom obliku. Pismeni oblici provjere znanja uključuju vježbovne kolokvije, djelomične pisane ispite, praktične kolokvije te završni pisani ispit. Usmeni oblici provjere znanja podrazumijevaju usmeno ispitivanje cijelokupnoga znanja cijele godine te ispitne seminare.

Sam predmet je podijeljen na tri zasebna dijela: A1, A2, A3. Svaki od ta tri dijela pokriva određeni dio gradiva pa se tako A1 dio fokusira na anatomiju udova i leđa, A2 dio na anatomiju tjelesnih šupljina i organskih sustava, A3 dio na anatomiju glave i vrata.

Oni na svome završetku imaju kolokvij (djelomični pisani ispit) te praktični tematski kolokvij. Kroz sam tok A1, A2 i A3 dijelova susretat ćete se osim navedenih kolokvija sa ispitnim seminarima te vježbovnim kolokvijima.

Važniji oblici provjere znanja (oni koji nose najviše bodova, to jest najviše postotke u formiranju završne ocjene) su djelomični pisani ispiti, praktični tematski kolokviji, završni pisani ispit te usmeni ispit. Manje važni su ispitni seminari, vježbovni kolokviji (nose manji udio bodova/postotaka koji ulaze u formiranje završne ocjene). Podrobnije o svakom od ovih oblika provjera znanja u nastavku.

Vježbe i seminari

Vježbe i seminari su najučestaliji oblici nastave na anatomiji. U prosjeku na tjedan dolaze 1-2 vježbe te 1-2 seminara. Vježbe su na papiru oblik nastave na kojem bi studenti trebali samostalno raditi uz prethodnu pripremu te obrađivati nastavnu jedinicu planiranu za tu vježbu. U stvarnosti, vježbe ponekad izgledaju kao na papiru, ponekad profesori te asistenti pomažu u određenoj količini studentima da ispune zadane ishode učenja za taj dan, a ponekad miks oboje.

Ishodi učenja su predeterminirane smjernice koje bi trebale navoditi studente te služiti kao podsjetnik nastavnicima da dostignu razine znanja koje su bile predviđene za dostizanje na toj vježbi/seminaru.

Vježbe obično traju malo dulje od seminara te one mogu biti vježbe u dvorani/učioni te tzv. “anatomske” vježbe gdje se provodi anatomska sekcija u secir salama.

Zbog obnove zgrada fakulteta koje su stradale kao posljedica razornih potresa, anatomska sekcija je smanjena u svojem opsegu zbog nedostupnosti prostora što je i razlog ovakve podjele vježbi na “anatomske” i “ne anatomske”. Nakon obnove zgrada fakulteta oblik vježbi bi se trebao vratiti na svoj stari oblik gdje je većinski dio vježbi bio onaj “anatomski” oblik koji se održava u secir salama.

Seminari podrazumijevaju oblik nastave koji se naziva i bolje priliči obrnutoj učionici. To znači da se studenti prije samog seminara spremaju za seminar te umjesto klasičnog načina predavanja gdje nastavnik drži glavnu riječ i govori o nekoj temi, studenti sudjeluju u raspravi.

Cilj seminara jest da se pojasne nedoumice i problemi na koje su studenti naišli tijekom pripreme te za dodatno objašnjavanje specifične teme koja se obrađuje. Oni uglavnom dolaze nakon vježbi te se gradivo naučeno na vježbama i tijekom pripreme za seminar povezuje u cjelinu i one “krute” činjenice koje ste naučili na vježbi se ukomponiraju u načine funkcioniranja tijela te funkcionalni aspekt anatomije.

Primjer ovoga da dobijete opću ideju “funkcionalne anatomije” jest npr. podizanje ruke u zrak – na vježbi učite kosti gornjeg uda, ligamente te mišiće dok se na seminaru svo to znanje ujedini te se naučene činjenice povezuju u smisleno znanje -> ovu kost taj i taj mišić svojom kontrakcijom pomiče u tom smjeru no ovaj ligament sprječava prekomjerni pomak te kosti pa se ruka može podići do te mjere itd.

Demonstracijske vježbe i predavanja

Demonstracijske vježbe su oblik vježbi na kojima studenti uz pomoć demonstratora te nastavnika savladavaju i uče gradivo koje će se u budućnosti provjeravati u obliku ispitnog seminara ili vježbovnog kolokvija itd. Demonstratori su studenti viših godina koji su uspješno položili anatomiju te pomažu studentima u nastavi. Demonstracijske vježbe se uglavnom organiziraju prije nekakvih provjera znanja i služe za učenje/ponavljanje.

Također postoje i EduHub demonstratori kojima kroz aplikaciju možete postaviti pitanje u vezi nekog dijela gradiva koje ne razumijete, a oni će vam pokušati što detaljnije i jasnije odgovoriti. Pravila za postavljanje pitanja možete naći ovdje.

Predavanja su najjednostavniji oblik nastave – nastavnik predaje, studenti slušaju. Na LMS-portalu sva predavanja iz anatomije su snimljena te dostupna za gledanje u bilo kojem trenutku.

Još ćemo spomenuti repetitorije te problemske zadatke u ovome dijelu. Repetitoriji su kratki testići gdje studenti moraju ostvariti određeni postotak uspješnosti da bi se repetitorij smatrao položenim. Ima ih više kroz svaku od 3 cjeline kroz godinu te nemaju nikakvih posljedica osim onih negativnih ako se ne riješe. Problemski zadatci su slični repetitorijima u smislu da se trebaju rješavati i potrebno ih je 100% riješiti da ih se završi. Međutim, oni imaju mogućnost da ispravite pogrešan odgovor na način da imate nekoliko pokušaja po jednom pitanju.

Znam da je na prvi pogled ovo sve natrpano, izgleda da ima puno nastave i da nema vremena za učenje i život. Seminari su generalno okej po dužini i stvarno pomognu da shvatite što je uloga struktura i kako se to sve povezuje u cjelinu pa preporučam da se spremate za seminare i iskoristite ih na max. Vježbe su uglavnom duge i meni osobno su bile dosta zanimljive, a pogotovo sekcijski dio jer možete zapravo vidjeti ono sve o čemu čitate u knjizi. Demonstracijske vježbe su predobre jer uglavnom radite s demosima i oni vam pomognu naučiti na najlakši način i stvarno je opuštena atmosfera.

Vježbovni kolokviji i ispitni seminari

Vježbovni kolokviji (VK dalje u tekstu) su kratki oblik provjere znanja koji mogu biti u pismenom i usmenom obliku. Ima ih 2-3 po svakoj A1, A2 ili A3 cjelini. Zajedno zbrojeni VK-ovi nose oko 12% ukupne ocjene pa su oni bitni ako ciljate na vrlo dobar/izvrstan. Putem VK-ova se provjerava znanje određenih manjih cjelina koje se uče u toj A(1,2,3) cjelini.

Ispitni seminari su slični VK-ovima te se održavaju uživo i usmeni su oblik provjere znanja. Razlika je ta da nose užasno malo bodova te nemaju praktički nikakav utjecaj na ocjenu i služe više kao samo provjera vlastitog znanja i pripremaju studente na usmeno odgovaranje.

VK-ovi su generalno poput i ispitnih seminara više da vas natjeraju da si ponovite znanje i naučite te skužite gdje imate rupe u znanju i slično pa stoga se nemojte previše stresirati oko njih.

Kolokviji i ispiti

Na završetku svake cjeline (A1, A2, A3) studenti pristupaju kolokvijima, te ukoliko je potrebno završnom pisanom ispitu na kraju godine. Usmeni ispit na kraju godine je obavezan.

Ukoliko student stekne potreban postotak i broj bodova putem 3 djelomična pisana ispita (kolokvija) ne mora pristupiti završnome pisanome ispitu te pristupa samo na usmeni ispit.

Osim djelomičnih pisanih kolokvija studenti moraju pristupiti praktičnim tematskim kolokvijima za svaku cjelinu te su položeni praktični kolokviji uvijet za pristupanje usmenom ispitu.

Djelomični ispiti podrazumijevaju provjeru znanja za tu određenu cjelinu (A1, A2 ili A3), a sa druge strane praktični tematski kolokviji podrazumijevaju prepoznavanje anatomskih struktura gdje studenti moraju ostvariti 70% točnosti na kolokviju. To obično bude odrađeno na način da student dobije 30 označenih struktura te mora napisati ispravan naziv strukture kako bi ostvario bod.

Završni pisani ispit podrazumijeva ispitivanje gradiva cijele godine (sva tri kolokvija).

Usmeni ispit podrazumijeva ispitivanje gradiva cijele godine na principu A1, A2 te A3 stanica gdje na svakoj stanici student odgovara na pitanja iz A1, A2 ili A3 dijela. Svaki od ta tri dijela ima praktični dio te “pravi” usmeni dio. Praktični dio jest prepoznavanje/imenovanje struktura ili nešto praktično (specifične kretnje npr: pokazati fleksiju palca) dok pravi usmeni dio funkcionira na principu – dobijete pitanje, odgovarate na njega.

Kako biste uspješno položili usmeni ispit te prošli anatomiju morate proći na sve tri stanice/postaje A1, A2 i A3. Detaljnije o svim oblicima provjere znanja možete pročitati u nastavnom planu za predmet koji se nalazi na LMS-u.

Moj savjet

Iskreno vjerujem da je najbitniji dio priprema za kolokvije i ispite ne-kampanjizam odnosno kontinuirano učenje. Bilo to kao priprema za seminar, priprema za neki vježbovni kolokvij ili nešto treće, na taj način ćete najviše zapamtiti te kad krene učenje za kolokvije i ispite nećete po prvi put čuti za neke stvari i dosta toga će ostati u sjećanju.

Toplo preporučam riješiti sve preko kolokvija i ne se mučiti sa cijelim ispitom jer osobno mi je usmeni lakši od pismenog jer možete pričati, a ne kruto odgovoriti na neko specifično pitanje. No, bez brige, čak i ako morate na cjelokupni pismeni nije to nešto nenaučivo i nerješivo unatoč hrpi sumnja s kojima se možete susresti prije ili tijekom faksa.

Autor ovog teksta je student Dino

Anatomija 2. dio

U drugom dijelu vodiča za antomiju, pisat ćemo o literaturi koja vam je potrebna, što koristiti za koji dio učenja te ćemo spomenuti usmene i pismene ispite i dati praktične savjete za učenje i pripremanje ispita.

Literatura

Službena literatura je DUALE koji je svakako nezaobilazan (jer se po njemu rade kolokviji A1, A2, A3). Unatoč tomu, najkorisna literatura po mom mišljenju za razumijevanje gradiva je Anatomia humana Jalšovec ,,JALŠA”(iako sam učio po Dualeu sve) jer kad god bih pročitao Jalšu sve bi mi bilo jasno (napomena: rijetko sam ga čitao). Otvorite i Krmpotić koja isto vrlo lijepo povezuje gradivo i super je za A3, sigurno će vam neka od tih knjiga biti korisna.

Dosta ljudi zna za A1 učiti po Jalši jer je jednostavno napisan i logično povezuje stvari. Duale je poprilično teško napisan pogotovo za nekog tko se tek upoznaje s anatomijom. Možda nije loša tehnika- prvo pročitati Jalšu za razumijevanje pa onda učiti po Dualeu (jer Duale ima puno nepotrebnih informacija).

Također, studenti često znaju čitati PLATZER za neko osnovno razumijevanje gradiva te zatim čitaju Duale (pogotovo kod A3-glave koja je najteža). Mogu i sam potvrditi da funkcionira (za A3), ali nemojte previše očekivati jer je Platzer napisan s najosnovnijim info pa će učenje Dualea biti kao da se prvi put susrećete s gradivom (zato što je A3 kompliciran).

Po pitanju atlasa preporučam NETTER svakako jer u kolokvijima znaju biti slike iz njega (pogotovo A2). No, Netter je toliko dobar da ćete shvatiti slike iz svih ostalih atlasa ako dođu u ispit. Međutim, dovoljno je prostorno razumjeti koncepte (nemojte pamtiti sve slike).

Osobni savjet

Ima raznih tehnika (dio sam naveo u literaturi), ali sigurno se mora učiti po Dualeu za prolaz pismenog (za usmeni je potrebno razumijevanje pa se mora nužno po Dualeu). Još jedna tehnika bi bila – samo Duale na način da prvo čita ,,ono sa strane” što je skraćeno pa tek onda detalji. Manjkavost je jer je Duale teško napisan pa vam nekad neće biti jasno što se hoće reći. No, ako kombinirate DUALE i LMS VIDEE po meni ćete shvatiti najbitnije.

Nadalje, anatomija je vizualan predmet pa treba razmišljati u slikama. Samo slike ponoviti u glavi znači puno, pogotovo pred usmeni kad gubite glavu u moru riječi. Pravilo za usmeni – onu činjenicu koju ne možete zapamtiti, nemojte ni pamtiti (osim ako nije baš baš bitna).

Mislim da je ključna stvar kod anatomije kao ogromnog predmeta ne gubiti širu sliku. Kad studentu nije jasno, treba imati na umu da samo ide dalje s učenjem. Samo savjetujem da ne gubite glavu u detaljima (iako budu bitni nekad), treba ići dalje s gradivom jer drugi put kad prođete odmah je jasnije, pa tako i treći put i četvrti.

Dodatni materijali

Ovdje je bitno spomenuti Anatomy 3D atlas za prostornu vizualizaciju koja je ključna. Također, videi na LMSu znaju biti korisni (pogotovo oni videi za seminare, ponekad i za predavanja).  Među sadržajem koji dijele sami profesori nisu loši ni handouti (pogotovo npr. za tkiva i žile što sam vidio da su dobile novije generacije).

Po mom mišljenju nećete stići izrađivati i koristiti Anki kartice jer je previše gradiva. Također, za A3 znam da ljudi pogledaju Ninja nerd videe na Yt za kranijalce (A3) i druge. Razne skripte nisu najbolje jer su većinom napisane za usmeni, a nećete shvatiti gradivo iz njih. Skripte koristite samo za ponavljanje pred usmeni.

Savjet za one kojima visi više predmeta

KOD PISMENOG se više vrte stvari kao što su anatomski PRESJECI, DOPUNE Dualea i  PROBLEMSKI zadataci. Uz to pogledati bazu od prijašnjih generacija ili u najgorem slučaju izrješavati SAMOPROCJENE. Nakon što znate riješiti samoprocjene bit će vam zapravo jasno što je bitno.

Suprotno tomu, ZA USMENI treba naučiti pitanja (znati reći 10 rečenica) i znati osnove. Iako, na usmenom se neka pitanja gotovo ni ne pitaju (npr. Jalša ne pita limfne organe, tkiva…). Presjeke isto tako treba za usmeni znati dobro pa će vam u svakom slučaju trebati dok problemske su pitali samo za višu ocjenu (bar je tako bilo nama na usmenom).

Fokus na ono što je najbitnije da se prođe pismeni i što se poklapa s pitanjima za usmeni, a razlikovna pitanja (koja su specifična za usmeni) učiti/ponoviti pred sam usmeni – zna biti dovoljna skripta.

A1

Na A1 najbitnija je OPĆA ANATOMIJA (zivčani sustav B3. 4/5. te  zglobovi i mišići B4.3/4.), NOGA (cjelina D, Duale) i RUKA (cjelina E). Te cjeline sadrže većinu gradiva koje je međusobno povezano. Pokušati dobro proći LEĐA (C 1.1.-1.4.), ali prvo ove druge spomenute stvari. Kod usmenog ovdje dosta profesora ne pita histologiju (tkiva).

A2

Za A2 su najbitniji OTVORI, SRCE (građa, protok, koronarna opskrba – bitna kod infarkta za problemske, projekcija srčanih zalistaka i njihova auskultacija te srčani rezovi), PLUĆA (mehanizam disanja, za usmeni projekcije pluća i pleure), RAZVOJ ORGANA (Katavićevo predavanje – pomicanje organa, odnosi intra/ekstraperitonealno), LIMFA, PROBAVNI (ne treba građu stijenke osim možda za usmeni, a projekcije, vaskularizacije i inervacije organa su bitne), ZDJELICA (detaljno vaskularizaciju i inervaciju, a malu zdjelicu učiti iz Jalše), SPOLNI (učiti građu, vaskularizaciju i inervaciju dijelova; ne učiti ,,gradivo biologije” možda jedino seksualnu reakciju za usmeni).

A3

Za A3 su najbitniji OTVORI lubanje i viscerokranija (komunikacije, što prolazi kroz njih i koja kost ih sačinjava), KRANIJALCI, OKO (očni mišići,  ovojnice… iako ne treba sve one lamine znati osim za Lovorku i ekipu), UHO (neke stvari kod organa sluha i ravnoteže ne treba tako detaljno), NOS, ČELJUŠNI ZGLOB i ŽVAČNI mišići. Na usmenom jedino kranijalce treba znati baš detaljno jer je to ,,osnova” (iako nema baš specifičnih pitanja za kranijalce).

Dojmovi sa usmenih

Ovdje možete pronaći sakupljene dojmove studenata sa usemnih ispita, EduHub ove dojmove stalno ažurira. Tako da osim što će vama ovo biti od koristi, pozivam vas i da im šaljete svoje dojmove kada budete imali usmeni pa da iduće generacije imaju svježe informacije. Možete im poslati na wapp ili na app.eduhub@gmail.com.

Za kraj

Nije loše ponavljati za usmeni iz provjerene skripte jer nećete imati vremena sve ponoviti, nego samo podsjetiti se nekih ključnih stvari. U Dualeu stvarno nije sve bitno od vjerojatno 600 str. koje trebate pročitati. Bitno je upamtiti možda njih 300 (premda te treba znati u detalje za pismeni).

Također, čim vidite u Dualeu histološku  građu, to preskočite (imate skriptu za to ako treba). Za kraj, po mom općenitom iskustvu nema razlike u strogosti na prvim ili zadnjim rokovima (i po pričama znaju pustiti i na ljeto i na jesen). Ako treba učite 12h i ne idite na more, može se riješiti čak i 4 predmeta na jesen (ne preporučam, ali izvedivo uz malo sreće).

Autor ovog teksta je student Luka