Trenutno pregledavate Kako preživjeti prvu godinu medicine?

Kako preživjeti prvu godinu medicine?

Sigurno smo se svi jednom zapitali  „što mi je ovo trebalo” tijekom prve godine svladavajući prve predmete u akademskom obrazovanju.

Naravno nije jednostavno usvojiti gomile informacija koje „stoje” ispred nas u knjigama, koje izgledaju beskonačno veliko. Bilo kako bilo, postoji način kako preživjeti prvu godinu, no morat ću vas razočarati – to ipak ovisi o individualcu i svi savjeti koje ćete pronaći ovdje temeljeni su na vlastitom iskustvu. Stoga, sve uzmite sa zrnom soli 🙂

1. Prvih mjesec dana – FAZA PRIVIKAVANJA

Prvi tjedan na faksu izgleda kao san snova, sve je novo i nepoznato i tek krećete u avanture. Pratite ostale studente, razmjenjujete iskustva i pokušavate skužiti što i kako morate raditi. Onaj tren kad uspijete uloviti studenta s više godine obasipate ga pitanjima u nadi da će vam uspjeti dočarati kako izgleda biti student i što se očekuje od vas. Također vjerojatno postavljate dosta pitanja starijim kolegama i na EduHub forumu. Sa sigurnošću mogu reći da nitko ne može u cijelosti pripremiti vas na ono što je ispred vas, 6 godina studiranja medicine. Na prvu pomisao možete pomisliti da je to 6 godina kao i svakih drugih (primjerice 4 godine gimnazije + još 2), ali to je potpuno druga priča.

Škola vs. faks

Ne znam može li se išta poistovjetiti sa srednjoškolskim životom. Kada uđete u cipele jednog studenta, potpuno vam se promijeni „mindset” iz razloga što postajete samostalniji, snalažljiviji i morate gledati „out of the box” većinu vremena. Biti na fasku ne znači da ćete sve naučiti „na satu”, to više ne pali kao u srednjoj školi. Naprotiv, na faksu se dotiču tek osnove onoga što ćete sami za sebe studirati i proučavati u knjigama, na PubMed-u (najkorištenijoj stranici od strane studenata na kojoj možete pronaći ispravne informacije i razne znanstvene članke na temu koju obrađujete).  I tako prvih mjesec dana proleti u tren oka samo pokušavajući uhodati se u nove vode studentskog života. Uzmite u obzir da ova faza za svakog studenta traje različito dugo te da je potpuno normalno da se to oduži i na 3 mjeseca jer ste ipak započeli novo poglavlje života.

2. Prvi susret s anatomijom

Kad se napokon riješite prvog predmeta na prvoj godini, Uvoda u medicinu i povijest medicine, počinje prava vožnja roller-coasterom. Tada se prvi put susrećete s anatomijom kao prvim  predmetom koji je jedan od najvažnijih tijekom cijelog faksa. Tada si obično stvaramo prevelika očekivanja u vezi učenja i pamćenja bezbroj informacija te se zbog toga ponekad razočaramo u vlastite sposobnosti. Da mogu ponovno biti na prvoj godini, sigurno ne bih pravila toliko idealne planove što bih i koliko bih dnevno naučila jer ni jedan dan nije jednak. S obzirom na to, napravila bih bolji sistem u učenju. Tehnika koju sam probala, a super je za bolje pamćenje gradiva jest „spaced repetition”. Pokazala se mnogo unčikovitijom od suhoparnog pisanja bilješki što se svede na prepisivanje teksta iz knjige. Mali spoiler: radi se o tome da u određenim vremenskim intervalima ponavljate gradivo koje ste prošli preko flash-cardova. Na taj će vam način ono ostati u dugotrajnom pamćenju, a više o toj metodi učenja možete pročitati OVDJE.

Anatomija je sve, ali ne lagan predmet i svakome je potrebno određeno vrijeme da pronađe sistem učenja tog predmeta. Ono što je svima zajedničko jest da je taj predmet nemoguće učiti „kampanjski” , pa će oni studenti koji su skloni tom načinu učenja u početku biti malo ljuti što svaki dan moraju odvojiti barem 4 sata za anatomiju. Tako sam barem svojedobno čula od strane profesora. Četiri sata dnevno se može činiti malo ili puno, a sve ovisi o brzini kojom usvajate novo gradivo i to je ključni problem tijekom cijelog faksa.

Nekima kolokviji ne dopuštaju da dovoljno detaljno prođu gradivo pa se zna dogoditi da predmet polažu na roku putem pismenog ispita. No, to ne znači uopće da ste loš student. Postoji velika razlika u tome jeste li loš student jer ne uspijevate kolokvirati neki predmet, a stvarno se trudite i učite ili vam je pak lijeno učiti svaki dan i truditi se da što bolje naučite gradivo. Biti loš student ne znači padati kolokvije, nego odustati od truda da nešto postignete, imajte to na umu kad god pomislite da vam ništa ne ide za rukom.

Nešto što mi je puno pomoglo u svladavanju anatomije jesu Youtube kanali koji obrađuju sve teme koje učite u sklopu ovog predmeta. Zato sam izdvojila neke koje sam gledala, a možda i vama budu od koristi 🙂

  1. The Noted Anatomist
  2. Ninja Nerd Lectures
  3. Sam Webster -YT kanal jednog sveučilišnog profesora iz Velike Britanije –  stvarno zna kako objasniti gradivo na zanimljiv način. Svakako ga preporučujem!
  4. adivine anatomy-odličan YT kanal koji će vas pripremiti za sekcije i praktične testove!
  5. Meditay
  6. About Medicine– videi imaju sasvim fora grafiku pomoću koje autor nastoji na zanimljiv način objasniti npr. kanale i anatomske regije.
  7. The Anatomy Zone
  8. Institute of Human Anatomy– odličan za praktični dio!
  9. Geeky Medics
  10. Anatomija Videi-kao šlag na kraju vam preporučujem YT kanal demosa i asistenata katedre iz anatomije MEFZG-a.

Za više informacija kako učiti anatomiju posjetite Instagram profil @a.medstudents.blog na kojem se nalazi još mnogo korisnih savjeta u vezi studiranja.

3. “How to keep swimming” i “burn-out”

Evo nas na jednoj vrlo delikatnoj temi, a barem jedan dio nas je iskusio što znači biti “u glibu”. Studirati medicinu nikome nije lako, ali nekima se jednostavno dogodi da u jednom trenutku ne mogu dalje. Osjećamo se premorenima, zatupljenima i ne razumijemo kako nam ništa ne „ulazi u glavu”. Poznato zar ne? Tome svemu je bitno doprinijela pandemija Covid-19 koja nas je zarobila u naše sobe gdje već više od godine dana spavamo, učimo, imamo online nastavu i tako dalje. Nije ni čudo da smo se umorili učiti u  toliko monotonom okruženju. Kad se svemu tome doda i privatni aspekt života, vrlo lako se može prijeći granica i „upasti” u burn-out. Već se duže vrijeme pokušava staviti naglasak na burn-out i kako ga izbjeći, što je svima u interesu jer tko ima vremena za takvo što? Detaljni vodič o burn-outu možete pronaći OVDJE.

No, kako uspjeti ostati sabran tijekom prve godine studija? Voljeli bismo kad bi to bilo u toj mjeri jednostavno da nitko od nas nikad ne mora proći kroz fazu zamora i oporavka od istog, ali to se u stvarnosti događa i potpuno je normalno ponekad biti umoran. Najlakši način da uspijete ostati pozitivni tijekom uspona i padova cijele akademske godine jest da budete okruženi vašim prijateljima/kolegama koji prolaze kroz iste probleme. Odmah ćete se osjećati bolje čim vidite da niste jedini kojima je teško obavljati akademske obaveze.

Ključno je biti svijestan da ste upisali medicinu s razlogom i da ne biste bili na tom studiju da niste „dovoljno” dobri, odnosno pametni. Uvijek se toga prisjetite kad vam je teško i ne vidite izlaz iz trenutnog problema. Ako je potrebno, zalijepite si poticajne citate na vidljivo mjesto koji, vjerovali ili ne, često uspiju popraviti raspoloženje. Nemojte zaboraviti na hobije kojima ste se bavili do upisa na faks, bilo da je to sport, šetnje, crtanje, čitanje ili bilo što drugo što vas ispunjava i udaljava od problema. Naravno da je teško odvojiti vrijeme za takvo što, ali bitno je kako biste imali što zanimljiviju svakodnevicu.

Ukoliko se nađete u situaciji da ne znate kako dalje i što vam je činiti, potražite pomoć. Nije sramota osjećati se bespomoćno, a pogotovo potražiti pomoć jer to ukazuje da ste voljni raditi na sebi. To je odraz vaše snage. Svaki medicinski fakultet, ali i ostali fakulteti, imaju organizirano psihološko savjetovalište o čemu više možete saznati u vašoj studentskoj referadi.

Odgovori